Strana poslanstva na Cetinju

Crnogorska prestonica Cetinje, nakon međunarodnog priznanja nezavisnosti Crne Gore 1878. na kongresu u Berlinu, stiče pravo da ugosti diplomatska predstavništva tadašnjih država koja su pokazala interes da u Crnog Gori otvore svoja poslanstva (ambasade). Za kratko vrijeme svoja predstavništva su otvorili Italija, Austrougarska, Turska, Srbija, Belgija, Bugarska, Engleska, Rusija, Francuska, Nemačka i Sjedinjene Američke Države. Sve građevine su sačuvane do danas, osim poslanstva Sjedinjenih Država koje je bilo smješteno u kancelariji u starom porušenom Hotelu „Grand“ u glavnoj ulici, pored Parka. Od sačuvanih građevina, svojom veličinom i stilskom ljepotom se izdvajaju nekadašnja poslanstva Italije, Rusije, Austrougarske, Francuske i Engleske, koje su kao tadašnje svetske sile sagradile nove palate za svoje predstavnike. Najveći broj tih zgrada predstavljaju vrhunska djela arhitektonskih stilova kraja XIX veka. Uglavnom je dominirao klasicizam, u manjem broju romantizam i najmanje secesija. Ostale države su imale poslanstva u postojećim građanskim kućama koje su iznajmili ili kupili.
Nakon ulaska Crne Gore u zajednicu južnoslovenskih naroda 1918, Cetinje prestaje da bude prestoni grad, a Crna Gora gubi pravo na međunarodna predstavništva. Danas su zgrade stranih ambasada uglavnom zauzele državne institucije: Centralna biblioteka Đurđe Crnojević, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Likovna, Muzička i Dramska akademija, Etnografski muzej.
Nakon ponovnog sticanja samostalnosti 2006, strana diplomatska predstavništva se vraćaju u Crnu Goru. Sada se otvaraju u Podgorici, u novom i naraslom glavnom gradu Crne Gore.

Itinerer koji povezuje građevine koje su bile poslanstva stranih država istovremeno prolazi kroz najznačajnije cetinjske ulice i dodiruje važne kulturno-istorijske spomenike.
Početak i kraj šetnje je na centralnom gradskom trgu Kralja Nikole, koji je početna tačka svih turističkih obilazaka. Šetnja se odvija duž dve glavne longitudinalne cetinjske saobraćajnice, poteza Njegoševa-Bulevar Crnogorskih junaka u duž ulice Baja Pivljanina.